LIDER RESISTENSIA TIMORENSE

Mauhuno Builerek Karathayano

Ma'huno nu'udar Líder rezistensia timorense nian ne'ebe uluk hamutuk ho Eis Xefe Comandante FALINTIL, Xanana Gusmão, reorganiza fali funu hafoin maioria kuadrus no membrus CCF mate mohu iha batalha. Durante iha luta asume kargu importante sira hanesan Xefe Konsellu Polítuku Frente Armada, Sekretariu Diretiva Comite Central FRETILIN no Komandante FALINTIL  Sekretáriu Regiaun  Tres.  Iha tempu ukun'an Mau-huno nu'udar Primeiru Vise Presidente Partido CNRT.

Fontes : Pagina PR 

Vida Pessoal

Ma'huno Builerek Karathayano ho Naran Kompletu ,  António João da Costa Gomes, moris iha Bemori, Díli. iha loron  14 fulan Abril tinan 1949 no Mate iha loron 24 fulan setembro tinan 2021 iha Hospital Nacional Guido Valadares Díli.  Oan husi António Augusto da Costa Gomes, natural husi Vila Real, Portugal no Mãe Rosália da Costa Ximenes, natural husi Laleia, Manatuto.   

Partisipasaun iha Luta

Ma'huno nu'udar membru CCF jerasaun 1975, ne'ebé sobrevive hamutuk ho Xanana Gusmão hafoin inimigu sira oho mohu FALINTIL.  Ma'huno nu'udar membru Comite Central FRETILIN iha  tinan 1980 nebe nu'udar mos autor ba reorganizasaun rezistensia Armada Timor'Leste nian. Mauhuno hamutuk ho Eis Comandante em Xefe das FALINTIL, Xanana Gusmão, organiza  primeira konferensia  nacional hodi reorganiza luta Armada iha loron 3  fulan março tinan 1981 iha Lalili. Husi konferensia ne'e maka hili fali kuadrus no  membrus CCF foun hanesan Nino Konis Santana, Beremalailaka no seluk tan.  

Fonte : Google
Ma’Huno Bulerek Karathayano, tama iha istória luta libertasaun Patria, nu’udar Fundadór ASDT, membru Comite Central Fretilin, Chefe Conselho Político Militár Frente Armada, Secretário da Comissão Diretiva da Fretilin, Comandante das FALINTIL, Secretario Região 3, lider ida ne’ebé inspira no sai belun boot ba foin-sa’e klandestinu sira iha vila laran, iha Timor-Leste no iha Indonézia.

Iha periódu susar tebes, hafoin militár Indonézia kaer Comandante Superior Luta, Xanana Gusmão, iha 1992, ema barak hanoin luta to’o ona nia rohan.

Maibé Ma‘Huno assume lideransa rezisténsia nian no funu kontinua.

Iha marsu 1993, forsa okupante kaer lider nee no hatama iha kadeia. Maibé la hamate ninia espíritu nasionalista.

Iha vila, Ma’Huno serbisu hamutuk ho Ma’Hodu kontinua mobiliza juventude sira iha luta hasoru okupasaun Indonézia. Ma'Huno esforsa ba hametin rezisténsia iha zonas okupadas no nunee kontribui ba luta klandestina sai mós frente prinsipál ida ba Timor-Leste nia independénsia.

Referensia :

  1. Pagina Facebook  Prezidente Rep]ublika 
  2. Pagina Facebook Primeiru Ministru
  3. Gravasaun Xanana  Gusmão
NB : Biografia ne'e seidauk kompletu tanba ne'e ba maluk sira ne'ebe hatene klean história saudozu Mauhuno nian, bele hato'o mensagem ba email : costado622@gmail.com. atu bele hadia diak liu tan biografia ne'e.Ba ita bot sira nia laran luak hakerek nain hato'o agradese Wain.

Sem comentários: