Mauhuno Builerek Karathayano
Ma'huno nu'udar Líder rezistensia timorense nian ne'ebe uluk hamutuk ho Eis Xefe Comandante FALINTIL, Xanana Gusmão, reorganiza fali funu hafoin maioria kuadrus no membrus CCF mate mohu iha batalha. Durante iha luta asume kargu importante sira hanesan Xefe Konsellu Polítuku Frente Armada, Sekretariu Diretiva Comite Central FRETILIN no Komandante FALINTIL Sekretáriu Regiaun Tres. Iha tempu ukun'an Mau-huno nu'udar Primeiru Vise Presidente Partido CNRT.
![]() |
Fontes : Pagina PR |
Vida Pessoal
Ma'huno Builerek Karathayano ho Naran Kompletu , António João da Costa Gomes, moris iha Bemori, Díli. iha loron 14 fulan Abril tinan 1949 no Mate iha loron 24 fulan setembro tinan 2021 iha Hospital Nacional Guido Valadares Díli. Oan husi António Augusto da Costa Gomes, natural husi Vila Real, Portugal no Mãe Rosália da Costa Ximenes, natural husi Laleia, Manatuto.
Partisipasaun iha Luta
Ma'huno nu'udar membru CCF jerasaun 1975, ne'ebé sobrevive hamutuk ho Xanana Gusmão hafoin inimigu sira oho mohu FALINTIL. Ma'huno nu'udar membru Comite Central FRETILIN iha tinan 1980 nebe nu'udar mos autor ba reorganizasaun rezistensia Armada Timor'Leste nian. Mauhuno hamutuk ho Eis Comandante em Xefe das FALINTIL, Xanana Gusmão, organiza primeira konferensia nacional hodi reorganiza luta Armada iha loron 3 fulan março tinan 1981 iha Lalili. Husi konferensia ne'e maka hili fali kuadrus no membrus CCF foun hanesan Nino Konis Santana, Beremalailaka no seluk tan.
Ma’Huno Bulerek Karathayano, tama iha istória luta
libertasaun Patria, nu’udar Fundadór ASDT, membru Comite Central Fretilin,
Chefe Conselho Político Militár Frente Armada, Secretário da Comissão Diretiva
da Fretilin, Comandante das FALINTIL, Secretario Região 3, lider ida ne’ebé
inspira no sai belun boot ba foin-sa’e klandestinu sira iha vila laran, iha
Timor-Leste no iha Indonézia.
Iha periódu susar tebes, hafoin militár Indonézia
kaer Comandante Superior Luta, Xanana Gusmão, iha 1992, ema barak hanoin luta
to’o ona nia rohan.
Maibé Ma‘Huno assume lideransa rezisténsia nian no
funu kontinua.
Iha marsu 1993, forsa okupante kaer lider nee no
hatama iha kadeia. Maibé la hamate ninia espíritu nasionalista.
Iha vila, Ma’Huno serbisu hamutuk ho Ma’Hodu kontinua mobiliza juventude sira iha luta hasoru okupasaun Indonézia. Ma'Huno esforsa ba hametin rezisténsia iha zonas okupadas no nunee kontribui ba luta klandestina sai mós frente prinsipál ida ba Timor-Leste nia independénsia.
Referensia :
- Pagina Facebook Prezidente Rep]ublika
- Pagina Facebook Primeiru Ministru
- Gravasaun Xanana Gusmão
Sem comentários:
Enviar um comentário